Settle stigao u Hrvatsku! – posjetite Crossover Festival
Settle, u suradnji s Gastronomadima, partner Crossover Festivala – prvog glazbenog festivala s omogućenim mobilnim plaćanjem u Hrvatskoj
[supsystic-social-sharing id=’1′]
Norveška tvrtka Auka odabrala je hrvatsko tržište za premijerno lansiranje Settle aplikacije.
Settle je mobilna platna aplikacija koja omogućava jednostavna mobilna plaćanja, a građanima je potpuno besplatna za korištenje.
Uz Settle svatko može platiti ili primiti uplatu u trenu, samo korištenjem svojeg mobilnog telefona. Korisnici mogu slati novac sa svojih debitnih i kreditnih kartica, ili sa svojeg bankovnog računa, na bilo koji broj mobilnog telefona.
Primljeni novac postaje odmah dostupan unutar korisničkog računa u Settleu. Primljeni novac također se može automatski preusmjeriti i pohraniti na račun u banci, bez ikakve naknade.
Settle je najbolji način za pojedince i tvrtke da obavljaju financijske transakcije, upravljaju svojim novcem i unaprijede svoje poslovanje.
Settle mogu koristiti svi korisnici u Hrvatskoj, neovisno o tome s kojom bankom posluju i koju vrstu kartice koriste. Aplikacija je također neovisna o platformi jer postoji u inačicama i za Appleove uređaje i za uređaje zasnovane na operacijskom sustavu Android te se može preuzeti za iOS (na Apple App Storeu) i Android (na Google Play Storeu).
Građani mogu skinuti aplikaciju Settle na www.settle.eu/hr te se registrirati i postati korisnici za samo nekoliko minuta.
Vizija Settle-a jest da bude poslovno rješenje koje će omogućiti trgovcima slanje i primanje novca od svojih lokalnih kupaca.
Trgovci to mogu činiti bez oslanjanja na POS (point of sale) terminale i terminale za procesiranje kartica, što im smanjuje troškove i omogućava brzu prilagodbu i brže uvođenje, posebice u slučaju manjih i neovisnih trgovaca kakvi su kafići i restorani.
Gastronomadi su distribucijski partneri za Settle, s naglaskom na HoReCa sektor.
A ova suradnja sa Settlom na Crossover festivalu (Zagreb – park Ribljak) je naš prvi korak – pročitajte službeno priopćenje (ENG) :: kliknite ovdje.
Ukoliko želite prihvaćati Settle kao način plaćanja u svojim objektima slobodno nas kontaktirajte.
Vaši Gastronomadi
[supsystic-social-sharing id=’1′]
Gastronom(ad)sko povezivanje svijeta
Svi koji povezuju ljude dobro znaju da će najprijemčivije dočarati neku kulturu kroz organoleptičke doživljaje okusa, mirisa
i uresa hrane i pića koje ćemo staviti na stol. To je jedna od najboljih poveznica koja, onome kojemu dolazimo, dočarava doživljaje kraja odakle putujemo
[fb_button]
Dubrovačka diplomacija bilježi izbor jeftinih slatkiša koje bi nabavljali u Janjevu kada bi putem prema Istanbulu pribavljali poklone za sultana. Mirisi tih slastica privlačili bi pse, a dubrovački bi diplomati svoje darove sultanu redovito predavali prigodom lova kako bi se umanjila činjenica da se zapravo radi o jeftinom poklonu.
Turski svijet poznavao je hanove, koji su bili konačišta za putujuće, a rimska kultura poznavala je stancije, gostionice i hotele.
Posebno važan status u povezivanju uživala je pošta koja je u Europi razvila veliku mrežu poštanskih hotela. Na poštanskim putovima obavljala se i iznimno bogata razmjena, pa je stoga još i danas na velikom glasu Hotel Post u Beču.
Taj je hotel isprva bio pozicioniran u dunavskoj luci da bi s razvojem tramvaja konačno našao svoje mjesto u centru grada. Stoljetna povezanost društva, putovanja, gastronomije i kulture utjelovljena je u ovom poštanskom zdanju. Taj je objekt bio prva Mozartova rezidencija, ondje su odsjedali i Chopin, Nietzche, Wagner i mnogi drugi mislioci svoga vremena, pa i Robert Blum, koji je u istom objektu bio uhićen.
Sve povjesnice reformskog i renesansnog vremena ostale su objedinjene u kuhinji poštanskog hotela, a sve pošte i danas nastoje njegovati kulturu razmjene. Kada topovi pucaju, muze šute, poznata je izreka; jedino pismonoše, glasonoše i diplomati pokušavaju održati povezivanje među ljudima. Kuhinja je pri tome povezivanju jedan od najvažnijih elemenata.
U svojoj misiji Hrvatska pošta i danas, koliko je moguće, poklanja pozornost gastronomiji. U svojoj internetskoj trgovini, u rubrici www.zutiklik.hr/klikni-na-domace, naći ćemo izvorne proizvode hrvatskoga sela. Povezivanje i razmjena iznjedrili su čitav smjer u kulinarstvu koji je spojio kontinent i Mediteran s Azijom, pa se već dva desetljeća predstavlja kao „Fusion“ kuhinja. Pitanje je kakav bi bio razvoj gastronomije da nije bilo hrabrih poštara i ostalih pronositelja razmjene kultura.
[fb_button]Naručivati se mora
Na prvome je mjestu i najtraženija roba znanje. Javna dostupnost informacijama, saznanjima od velikog je značenja. Velike javno dostupne biblioteke iznimno su tražene, a malo ih je koje ne zahtijevaju plaćanje svojih usluga
[fb_button]
Nakon znanja iznimno tražena roba je transport. Putnički ili teretni prijevoz, cestom, zrakom, na tračnicama ili morem, postao je toliko tražen da gotovo nema ni jedne svjetske države koja ovoj djelatnosti nije posvetila jedno čitavo ministarstvo.
Javne površine također nisu izuzete od potrebe za njihovom dostupnosti. Danas na plaže, gradske pozornice, javne trgove, šume i čitave parkove pravo polažu mnogi koncesionari, koji nameću svoje sadržaje i malo je prostora na kojem bi se čovjek samo tako mogao skrasiti.
Fizička dostupnost postala je kategorija koja dijeli sve one koji nešto žele imati, koristiti ili posjetiti od željenog stanja. Ono što je, također, tražena roba to je hrana i sve vezano s prehranom.
Danas je sve vidljivo na mreži, u virtualnom svijetu, ali kada poželite doći do onoga što vidite na zaslonu svog računala, tada dostupnost svih artikala, ponuda, paketa ili drugih roba i usluga pada u drugi plan.
Zamislite catering i dostavne restorane bez dostave? Bilo koji oblik nuđenja robe bez valjane dostave postaje nedostupan i time nepotreban.
Dostavljači koji nude gotova jela po gradovima onoliko su efikasni koliko im dopušta vlastito maksimalno opterećenje, posebice u uvjetima koje diktiraju uredske pauze, nogometne utakmice ili neke druge „špice“ koje će nam onemogućiti osloniti se na taj servis.
Fizička dostupnost iznjedrila je visoko mjesto na ljestvici zadovoljavanja svakodnevnih potreba, pa je čitav sektor djelatnosti koji se bavi tom potrebom stekao veliku važnost.
Obična nabava namirnica postala je praktičnija preko internetskih aplikacija, a rijetke su one internetske trgovine koje same vladaju svojom dostavom.
Jedna od pouzdanijih je www.zutiklik.hr koji je u rukama Hrvatske pošte, u kojoj je ono što vidite doista i ono što će vam sigurno biti i dostavljeno. Poseban dio ove internetske trgovine posvećen je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima čije će vam proizvode Hrvatska pošta donijeti na kućni prag nakon obavljene kupnje na www.zutiklik.hr/klikni-na-domace.
Sve što se zbiva u virtualnom svijetu ne mora nužno imati svoju refleksiju u realnom obliku i biti fizički dostupno, ali ono što povezujemo s hranom svakako bi trebalo nalaziti svoje opredmećenje u realnosti. Zbog toga je bitno znati na kojim stranicama naručujemo namirnice kako ne bismo na koncu morali zagristi u neki hiperlink!
[fb_button]
Internetska kuhinja
Na pitanje ima li života izvan interneta moderni ljudi odgovorili bi: „Ne znam, ako nađeš, pošalji mi link…“
[fb_button]
Nakon prodora interneta u svagdašnji život ništa više nije isto; sjetimo se samo prvih koraka umrežavanja kada je sporo preko modema priključak preko Srca dovodio bit po bit na naše računalo.
Dugo smo bili označeni kao internetska crna rupa, stoga ne iznenađuje ni najnovija poruka iz EU-a kako nemamo „dostatnu proširenost“ širokopojasnog interneta.
Iako je korištenje interneta poraslo u proteklim godina, još uvijek taj medij nije zauzeo dovoljnu dostupnost.
Danas nas Europska komisija proziva i smješta među devetnaest zemalja od kojih traži da poduzmu mjere koje bi olakšale implementaciju 5G interneta do 2025., a u glavnom gradu do 2020.
Gospođa Vandystadt, glasnogovornica „Digital Single Marketa“, potvrdila je da se Hrvatska nalazi u društvu još 18 zemalja, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo koje su „zamoljene“ da uvedu zakone koji će pospješiti pojeftinjenje širokopojasnog interneta.
Još su prošlog desetljeća mnogi posprdno tvrdili kako internet sigurno neće utjecati na to što će staviti u lonac i na stol i da im internet neće donijeti „kruh na stol“.
Danas se to u bitnome promijenilo – velike trgovine više nisu najsigurniji izvor namirnica, a internetske trgovine postale su izravna poveznica „polja i stola“.
Zatreba li vam podsjetnik o nekom receptu ili neki savjet, teško je vjerovati da ćete ga potražiti u bakinoj kuharici; vjerojatnije je da ćete na webu pogledati kakav forum, priloge s receptima i, vjerojatno, dok ovo čitate, upravo ste s tom namjerom otišli na stranicu https://gastronomadi.hr.
Kupnja preko interneta uvriježila se je u današnjici tako da neke stvari više ne možete kupiti uživo bez prethodnog istraživanja i lutanja.
Odlazak na neko od hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava postao je izletom koji si i bolje organizirani ljudi mogu priuštiti samo vikendom, a posjete tržnici obiluju ugrozama od prekupaca.
Iz tog je razloga Hrvatska pošta u svojoj internetskoj trgovini odabrala OPG-ove koji jamče izvornost namirnica i jednim klikom na www.zutiklik.hr/klikni-na-domace možete kupiti namirnice koje će demantirati sve skeptike o internetu i domaćoj prehrani.
[fb_button]
Domaće tjestenine i brašno
Priča o tjestenini nedokučiva je, pritom se samo nagađa odakle je njezino izvorno podrijetlo. Neki tvrde da je Marko Polo donio u Europu tjesteninu iz Kine, drugi tvrde da je izvorno talijanska. Najstarije bilješke o tjestenini potječu još iz istočne Azije i stare su oko četiri tisuće godina
[fb_button]
U antičko vrijeme su, i u Grka i u Rimljana, bila poznata jela od tjestenine, pa se spominju nazivi „lagana“ vrsta objeda nalik lazanjama i „trakta“, što je bila vrsta rezanaca.
Proizvodnja tjestenina iznimno se razvila do današnjeg vremena.
Rezanci se rade u svim formama i veličinama, a proizvođači rabe svakojake dodatke kako bi proizvode učinili što primamljivijima i cijenu što konkurentnijom.
Razna brašna dolaze na europsko tržište, a podrijetlo žitarica, krumpira, kukuruza, prosa, ječma, riže ili ostalih sirovina kupcu ostaje uglavnom nepoznato.
Ono što kupac saznaje je informacija o mlinaru koji melje brašno i finoći brašna.
U takvoj šumi ponude upitnog podrijetla dođe nam da se zapitamo gdje li je ostala La Fontaineova basna o mlinaru i tko li će nam pomoći da nađemo izvorni poljoprivredni proizvod.
Žuti klik je u svojim izravnim odnosima s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima odabrao popis onih koji kontroliraju kvalitetu i oslanjaju se na hrvatsko selo.
Internetska trgovina Žuti klik u svome odjeljku posvećenom OPG-ovima posvetila je čitavu kategoriju brašnima i tjesteninama, tako da su sva daljnja traganja za izvornim postala suvišna.
Jednim jedinim klikom miša moći ćete dobiti dostavljena najčišća brašna biranog podrijetla i normiranih finoća i pritom podržati položaj hrvatskog seljaka.
Od ponude tjestenina valja istaknuti široke rezance s mandarinama.
Tabui o gorgonzoli s džemom od mandarina odavna su nestali, pa je logičan nastavak – pasta koja daje predivan kontrapunkt umacima koji traže malo zločestog prizvuka mandarine.
Takva tjestenina stvorit će se na vašem stolu jednim klikom na www.zutiklik.hr/brasna-i-tjestenine.
Ponuda izvornih brašna koja su proizvod hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava omogućit će nam povratak u vremena kada se je dobro znalo podrijetlo brašna, a u istoj kategoriji moći ćete nabaviti i mak hrvatskoj podrijetla koji nije putovao u mnogim kontejnerima i izgubio svoju temeljnu aromu.
[fb_button]